Nekadašnji štoper Sarajeva, Sedin Torlak posljednjih godina obnaša funkciju trenera u Omladinskom pogonu FK Sarajevo. U ovosedmičnom razgovoru sa našim Torlakom dotakli smo se raznih tema - od igračke karijere, nesretnog Cluja, pa sve do rada sa omladincima kluba.
U nastavku čitate sadržaj koji će u budućnosti biti dostupan isključivo aktivnim članovima kluba.
U bordo dresu ste upisali 141 nastup, bili ste kapiten, nagrađeni ste trofejom “Ismir Pintol” u sezonama 2010/11 i 2012/13, a sada ste involvirani u rad kluba kao trener u Omladinskom pogonu? Možemo li se složiti da je vaš život zaista vezan za Sarajevo?
Apsolutno da. Od djetinjstva sam zaljubljenik u bordo boju i hvala Bogu na tome. Sarajevo je sastavni dio mog života - kako poslovnog tako i privatnog. Moj san je ostvaren onog momenta kada sam debitovao za prvi tim, a naknadno kada sam postao kapiten jedne generacije.
Sarajevo mi je dalo mnogo toga i svjestan sam koliko god da sam dao zauzvrat nisam se uspio odužiti. Klub je uticao na to da budem osoba kakva sam danas, a ja sam evo tu nastavljam raditi, sada nešto drugačiji posao, ali sa istim ciljem - da naše Sarajevo svakog dana bude sve snažnije.
Kako je počeo vaš fudbalski put i sama želja za igranjem fudbala?
Sa porodicom sam živio u Hrasnici i odmah nakon rata, otprilike 1995. godine počeo sam trenirati u FK Famos Hrasnica sa nepunih deset godina. U Famosu sam prošao sve omladinske kategorije, a sa 17 godina sam debitovao za prvi tim Famosa u okviru Prve lige Federacije.
U kojem momentu ste donijeli odluku da se fudbalom možete baviti i profesionalno?
Bila je sezona 2004/05 i igrali smo protiv FK Sarajevo u 1/8 finala Kupa BiH. Sudbina je htjela da se sve poklopi tako, čak sam postigao i gol za 1:1. Tada sam ostvario prvi kontakt sa FK Sarajevo, počeli su me pratiti na narednim utakmicama. Sjećam se tog vrlo turbulentnog perioda u Sarajevu, tada u Upravnom odboru kluba bili Dučić i Merdanović sa kojima sam obavio razgovor gdje su mi rekli da će me nastaviti pratiti i da sam im zanimljiv kao igrač. Kasnije sam jednu sezonu proveo u SAŠK Napredak gdje sam bio jedan od najboljih odbrambenih igrača, a nakon toga je uslijedio i poziv iz FK Sarajevo.
Vjerovao sam u sebe, u svoj rad, a porodica mi je davala ogromnu podršku. Na kraju se sve uspješno završilo - potpisao sam profesionalni ugovor za najdraži klub i dan danas kada se sjetim to mi je zaista jedan od najsretnijih trenutaka u životu. Momenat u kojem sam dokazao i sebi i ljudima oko sebe da se rad i trud prije isplate prije ili kasnije.
Kakav je bio početak u Sarajevu? Jeste li se odmah snašli ili je prilagodba iziskivala vremena?
Svaki početak je težak, nova sredina iziskuje određeni period adaptacije. Odjednom si u svlačionici sa nekim momcima za koje si navijao s tribina do prije par godina. Čvrsto sam vjerovao u sebe i osjećao sam obavezu prema ljudima koji su me podržavali, pratili i ohrabrivali tokom karijere. Dao sam i srce i tijelo za klub i uz kvalitet koji sam imao tad mogu reći da se isplatilo.
Kada se osvrnete na igračku karijeru u Sarajevu na šta ste najviše ponosni i da li ima nešto za čim žalite?
Ponosan sam sto sam dio jednog takvog velikana, kolektiva, porodice kao što je Sarajevo. Ponosan sam i jer sam nosio sveti dres i kapitensku traku najboljeg kluba u Bosni i Hercegovini, te jednog od najvećih klubova u regionu. Sretan sam jer su navijači prepoznali moj trud i zalaganje - nagradu Ismir Pintol dobio sam dva puta, što nijedan igrač do tada nije.
Volio bih da su moje igre i boravak u klubu doprinijeli osvajanju više šampionskih titula, ali sve u svemu sam zadovoljan.
Kao štoper imali ste dodatne kvalitete prilikom dobrog iznošenja lopte. Nerijetko ste znali otići i u napad, a znamo da se danas štoperi sa tom kvalitetom smatraju svjetskom klasom.
Volio sam biti involviran u igru tokom čitave utakmice i uživao sam u prelasku u ofanzivu kad god se ukazala prilika za takvo nešto. Naravno, to je nešto otvorenija igra, automatski ostavljate prazan prolaz do vašeg gola ako to učinite, ali to je rizik koji sam uvijek rado preuzimao. Neću vas lagati, bilo je trenera koji su to dozvoljavali, ali i onih koji to nisu voljeli.
Sve u svemu, smatram da su me ofanzivni prekidi i iznošenje lopti činili drugačijim od tadašnjih štopera u ligi.
Obzirom da ste godinama u klubu, možete li nam napraviti neku komparaciju trenutnog stanja kluba sa onim sa počektka vaše karijere?
Mnogo se toga promijenilo. Dok sam bio igrač zaista je bilo mnogo turbulencija u klubu - uprave su se stalno mijenjale, treneri… Igrači su se dovodili nekontrolisano bez nekog cilja, a finansijska situacija je bila jako teška.
Danas je to puno drugačije. Klub je stekao finansijsku stabilnost kroz većinskog vlasnika glasačkih prava što je direktno uticalo na poboljšanje uslova, evo konkretno uslova rada Omladinskog pogona. Odlični uslovi u kontinuitetu direktno su se reflektovali na kvalitet polaznika omladinskih selekcija, broj akademaca u prvom timu, titule…
Jeste li zadovoljni rezultatima seniorskog tima FK Sarajevo i šta mislite da li se možemo nadati da uskoro zaigramo grupnu fazu nekog evropskog takmičenja?
Kada vidim kako stojimo na tabeli i kada se sjetim da nemamo poraza ove sezone ne mogu da ne budem prezadovoljan kao navijač. Odlične evropske utakmice, dominacija u domaćem takmičenju… Zaista divna vremena za biti navijač Sarajeva.
Nažalost znam da je svima koji vole klub jako teško zbog pandemije, nema navijača na tribinama ali zaista se nadam da će sve ovo uskoro biti iza nas.
Mislim da smo ove godine imali odličnu šansu u Play-offu, ali eto nažalost nismo uspjeli. Često budemo vrlo blizu, samo eto manjak sreće ili ne znam ni ja… Sjetite se Cluja samo.
Prostora za napredak uvijek ima ali sam siguran i imam potpuno povjerenje da će naše Sarajevo vrlo brzo nadoknaditi “to nešto” što je nedostajalo do sad i da ćemo napraviti taj iskorak o kojem svi maštamo.
Bili ste član generacije koja je ispala od Cluja 2009. godine. Malo nam je nedostajalo tada za plasman u grupe, koliko smo sada blizu, da li sada imamo više šanse za plasman?
Bio sam akter te utakmice. Bili smo baš blizu, igrali smo odlično to ljeto u evropi ali eto nismo uspjeli ostvariti prolazak dalje. U domaćem prvenstvu je neosporna dominacija u odnosu na druge klubove, što po igri, što po rezultatima. Imamo najširi roster i stručni štab koji je zaista odličan.
Kao što sam rekao, ove godine smo zaista bili blizu. Rad i trud u kontinuitetu i ja sam siguran da će prije ili kasnije i rezultat doći.
Osvrnimo se na vaš trenutni posao, uživate li raditi sa djecom?
Volim raditi sa djecom. U Omladinskom pogonu FK Sarajevo zaista imamo odlične uslove za rad. Naravno prostora za napredak uvijek ima i svakog dana težimo biti bolji.
Cilj Omladinskog pogona našeg kluba su razvoj i afirmacija igrača, te kada vrijeme dođe za to, priključenje seniorskom timu. Ponosan sam što mogu reći da imamo veliki broj perspektivnih igrača za koje smo sigurni da će, uz kvalitetan rad i naravno neizostavan trud sa njihove strane jednog dana biti u prvom timu.
Za kraj poruka za navijače, ali i igrače?
Budite kao sto ste uvijek bili odani, vatreni i do zadnjeg daha bodrite naše Sarajevo. Uživajte u igri i rezultatima koje naši igrači ostvaruju svake sedmice. Budite strpljivi, situacija sa koronom će, nadamo se brzo okončati, a onda ćemo slaviti još jednu duplu krunu pred Vječnom vatrom svi zajedno.
Strogo je zabranjeno svako preuzimanje sadržaja bez dozvole FK Sarajevo i navođenja izvora.